TRANSWORK
pogledaj cijelu ilustraciju
Željezara Sisak, iz dokumentarnog filma Dvije peći za udarnika Josipa Trojka (2012) redatelja Gorana Devića.

Obavijesti

Biti, Ozren. 2020. "Narratives about Work in Croatian Celebrity Culture". Traditiones 49/3:163–184

pročitaj više

Biti, Ozren. 2020. "Od heroja do celebritya: hrvatska nogometna reprezentacija nakon Svjetskoga prvenstva u Rusiji 2018.". Studia ethnologica Croatica 32: 33–53.

pročitaj više

Sanja Potkonjak održala javno predavanje na Institutu za kulturnu antropologiju i europsku etnologiju Sveučilišta u Grazu

pročitaj više

Senjković, Reana. 2020. "“Ljudi za nju kažu ‘naša’ pruga”. U Pruga: avantura izgradnje, ur. Edward P. Thompson; Duh pruge: zbornik radova o knjizi E. P. Thompsona, ur. Andrea Matošević i Tanja Petrović. Beograd: Fabrika knjiga, str. 186-208

pročitaj više

Opis projekta

Na tragu kontinuiranog praćenja postsocijalističkih procesa istraživački projekt Transformacija rada u posttranzicijskoj Hrvatskoj – TRANSWORK u hrvatsku etnologiju i kulturnu antropologiju uvodi subdisciplinu antropologije rada. Unutar interdisciplinarnog okvira oslonjenog na spoznaje europske antropologije, antropologije (post)socijalizma, antropologije rada, kritičkih studija rada, ekonomske antropologije itd., projektna konceptualna i neposredna etnografska istraživanja usredotočuju se na radnu svakodnevicu građana posttranzicijske Hrvatske. Istraživanja prate dinamiku promjena i prilagodbi radne i životne ekonomije kroz efekte koji su dramatično promijenili iskustvo rada te propituju nove kulturne imaginarije vezane uz ideju rada i projekciju budućnosti.

Projekt TRANSWORK orijentira se na dva ključna problemsko-metodološka pitanja u istraživanju transformacije rada u suvremenoj Hrvatskoj:

Empirijski, istraživanja se fokusiraju na radnu svakodnevicu, egzistencijalni status i strategije prilagodbe ubrzanom mijenjanju uvjeta života. U razgovorima sa subjektima istraživanja suradnici na projektu zanimaju se za njihova očekivanja ukoliko su zaposleni, za život bez rada onih koji nisu zaposleni, za njihovo viđenje budućnosti, ali i za njihova sjećanja na rad i život kakav je nekad bio. Koncepti i prakse rada prate se u društvenopovijesnom kontinuitetu, od razdoblja socijalizma do postsocijalističkog vremena i krize neoliberalizma.

Na osnovi arhivskih i teorijskih istraživanja, ali i izravnom metodom problemski usmjerenih intervjua, ispituju se koncepti, vrijednosti i praksa tradicionalnih modela rada koji sežu u socijalističko nasljeđe radničkog etosa te tranzicije industrijskog u aktualni, uslužni sektor djelatnosti.

Ova web-stranica rabi “kolačiće” kako bi vam pružila čim bolje iskustvo pregleda našeg sadržaja… (Saznajte više:)

OK.