TRANSWORK
pogledaj cijelu ilustraciju
Željezara Sisak, iz dokumentarnog filma Dvije peći za udarnika Josipa Trojka (2012) redatelja Gorana Devića.

Obavijesti

Škokić, Tea. 2019. "O rodnoj i radnoj ideologiji". Glasnik Etnografskog instituta SANU LXVII(2): 247–263.

pročitaj više

Prica, Ines. 2019. "Delivery of ethnographic material. The work of ethnologists in the conditions of 'project disciplinarity'". U Prospects for Anthropological Research in South-East Europe (ur. Marina Martynova, Ivana Bašić). Moscow-Belgrade: N. N. Miklouho-Maklay Institute of Ethnology and Anthropology, Russian Academy of Sciences, Moscow, Russia and Institute of Ethnography, Serbian Academy of Sciences and Arts, Belgrade, Serbia, str. 15-25.

pročitaj više

Snimka tribine// Dražen Cepić: "Klasne kulture u Hrvatskoj"

pročitaj više

Ozren Biti sudjelovao je na VII. Kongresu Hrvatskog sociološkog društva „Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti“.

pročitaj više

Opis projekta

Na tragu kontinuiranog praćenja postsocijalističkih procesa istraživački projekt Transformacija rada u posttranzicijskoj Hrvatskoj – TRANSWORK u hrvatsku etnologiju i kulturnu antropologiju uvodi subdisciplinu antropologije rada. Unutar interdisciplinarnog okvira oslonjenog na spoznaje europske antropologije, antropologije (post)socijalizma, antropologije rada, kritičkih studija rada, ekonomske antropologije itd., projektna konceptualna i neposredna etnografska istraživanja usredotočuju se na radnu svakodnevicu građana posttranzicijske Hrvatske. Istraživanja prate dinamiku promjena i prilagodbi radne i životne ekonomije kroz efekte koji su dramatično promijenili iskustvo rada te propituju nove kulturne imaginarije vezane uz ideju rada i projekciju budućnosti.

Projekt TRANSWORK orijentira se na dva ključna problemsko-metodološka pitanja u istraživanju transformacije rada u suvremenoj Hrvatskoj:

Empirijski, istraživanja se fokusiraju na radnu svakodnevicu, egzistencijalni status i strategije prilagodbe ubrzanom mijenjanju uvjeta života. U razgovorima sa subjektima istraživanja suradnici na projektu zanimaju se za njihova očekivanja ukoliko su zaposleni, za život bez rada onih koji nisu zaposleni, za njihovo viđenje budućnosti, ali i za njihova sjećanja na rad i život kakav je nekad bio. Koncepti i prakse rada prate se u društvenopovijesnom kontinuitetu, od razdoblja socijalizma do postsocijalističkog vremena i krize neoliberalizma.

Na osnovi arhivskih i teorijskih istraživanja, ali i izravnom metodom problemski usmjerenih intervjua, ispituju se koncepti, vrijednosti i praksa tradicionalnih modela rada koji sežu u socijalističko nasljeđe radničkog etosa te tranzicije industrijskog u aktualni, uslužni sektor djelatnosti.

Ova web-stranica rabi “kolačiće” kako bi vam pružila čim bolje iskustvo pregleda našeg sadržaja… (Saznajte više:)

OK.