Istraživački tim
dr. sc. Reana Senjković-Svrčić, voditeljica projekta
Diplomirala je i magistrirala na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Razglednice od početaka do početka Drugog svjetskog rata, 1987; Ornamentalni motiv svastike na etnografskom materijalu Hrvatske [interpretacijske mogućnosti i dosezi spoznaja], 1992). Na Odsjeku za etnologiju istoga fakulteta doktorirala je 1997. godine (Vizualni aspekti političke propagande i folklorni likovni izraz. Hrvatska nakon 1990). U Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu zaposlena je od 1990. godine, od 2012. kao znanstvena savjetnica u trajnom zvanju. Autorica je pet znanstvenih monografija. Bila je glavna istraživačica na projektu Domovinski rat i ratne žrtve u 20. stoljeću: etnografski aspekti (2002. – 2006.). Voditeljica je na projektu Closing the Gap Between Formal and Informal Institutions In the Balkans (INFORM), Obzor 2020 (2016. – 2019.) te voditeljica projekta Transformacija rada u posttranzicijskoj Hrvatskoj (2017. – 2021.). Za knjigu Izgubljeno u prijenosu: Pop iskustvo soc kulture primila je Godišnju državnu nagradu za znanost (2009). Za knjigu Svaki dan pobjeda: kultura omladinskih radnih akcija primila je Godišnju nagradu “Milovan Gavazzi” Hrvatskog etnološkog društva (2016).
dr. sc. Petar Bagarić
Zaposlen je kao poslijedoktorand na zagrebačkom Institutu za etnologiju i folkloristiku. Diplomirao je filozofiju i etnologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Studij završava 2004. godine kao jedan od 10% najboljih studenata koji su diplomirali te godine. Na zagrebačkom Institutu za etnologiju i folkloristiku radi od 2007. godine kao tehnički suradnik, a 2008. se na istom institutu zapošljava kao znanstveni novak. Akademski stupanj doktora znanosti stječe na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2014. godine obranivši doktorski rad pod nazivom Osjetila u kulturi: Osjetilna percepcija i etnografski tekst (mentor: prof. dr. sc. Tomislav Pletenac). Sudjelovao je na projektu Suvremeni kulturni tijekovi i oblikovanje zajednica i identiteta. Tijekom 2013. surađivao je na primijenjenom interdisciplinarnom projektu ruralnog razvoja Osnaživanje lokalnog ekonomskog rasta sela Lovčić, koji je financiralo Veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj. Trenutno sudjeluje na projektu Transformacija rada u posttranzicijskoj Hrvatskoj voditeljice dr. sc. Reane Senjković-Svrčić (HRZZ). Objavljivao je tekstove na temu sufizma u Hrvatskoj, percepcije doma u kontekstu prisilnih migracija, prijepornih prostora, antropologije osjetila i fenomenološke antropologije. Njegovi trenutni teorijski interesi obuhvaćaju antropologiju rada, antropologiju tijela i sebstva, antropologiju iskustva, antropologiju emocija, fenomenološku antropologiju, probleme subjekta i subjektivnosti i postmodernog stanja.
dr. sc. Ozren Biti
Diplomirao je komparativnu književnost i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 2011. je na istom fakultetu i obranio doktorski rad iz područja kulturalnih studija, s temom Nadzor nad tijelom u vrhunskom sportu. Kulturalnostudijski i kulturalnoteorijski aspekti (mentor dr. sc. Dean Duda). Od 2007. radi na Institutu za etnologiju i folkloristiku, gdje kao znanstveni novak-asistent do kraja 2013. surađuje na projektu Postsocijalizam i kulturni subjekt: hibridne prakse kulturnog posredovanja (voditeljica dr. sc. Ines Prica). Godine 2012. stekao je zvanje znanstvenog suradnika, a od 2015. nalazi se na radnom mjestu znanstvenog suradnika. Od 2008. do 2011. sudjelovao je u međunarodnom projektu Radionica budućnosti/Zukunftswerkstatt u zajedničkoj organizaciji Goethe Instituta (Hrvatska, BiH i Srbija), Südost-Instituta u Regensburgu, Humboldt-Universitäta u Berlinu i Universitäta Regensburg. Od 2006. naovamo surađivao je na Filozofskom Fakultetu i Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u izvedbi preddiplomskih i diplomskih kolegija “Svjetska književnost” (s dr. sc. Tončijem Valentićem), “Politički i društveni aspekti sporta” (s dr. sc. Draženom Lalićem) i “Čovjek i sport” (s dr. sc. Tihomirom Jakovinom i dr.). Od 2012. do 2015. bio je član uredništva časopisa Narodna umjetnost, a od 2017. član je uredništva časopisa Revija za sociologiju. Za znanstvenu monografiju Nadzor nad tijelom: vrhunski sport iz kulturološke perspektive (Institut za etnologiju i folkloristiku, 2012.) dobio je Godišnju nagradu “Milovan Gavazzi“, koju Hrvatsko etnološko društvo dodjeljuje za iznimna postignuća u struci.
dr. sc. Joško Ćaleta
Osnovnu i srednju glazbenu školu završio u Splitu gdje je diplomirao glazbenu kulturu na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu 1988. godine. 1994. godine magistrirao etnomuzikologiju na University of British Columbia (Program in Ethnomusicology) u Vancouveru (Kanada) s temom Social and Musical Structure of Klapa Singing Style: Dalmatia and Vancouver. 2012. godine doktorirao na muzikološkom odjelu Muzičke akademije u Zagrebu s temom Glazbovanje Dalmatinskog zaleđa: Interdisciplinarni antropološko-etnomuzikološki pristup glazbenoj praksi u kulturnom kontekstu. Nakon magisterija zapošljava se u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu (1997) kao asistent, a potom i stručni suradnik te predaje kao viši predavač na studiju etnologije i kulturne antropologije u Zadru. 2000. godine dobitnik je nagrade “Josip Andreis” koju dodjeljuje Društvo skladatelja Hrvatske za dostignuća na polju muzikologije (CD Hrvatska tradicijska glazba) te nagrade “Ivan Lukačić” na 34. Varaždinskim baroknim večerima. Ova posljednja rezultat je dugogodišnje suradnje s nacionalnim folklornim ansamblom Lado koja je osim brojnih koncerata te pet nosača zvuka rezultirala i s diskografskim nagradama Porin (10) te nagradom “Orlando na 54. Dubrovačkim ljetnim igrama (2003). Posljednja u nizu nagrada je “Franjo Ksaver Kuhač” (2014), za autorsko stvaralaštvo na temeljima tradicijske glazbe koju dodjeljuje Društvo skladatelja Hrvatske.
dr. sc. Orlanda Obad
Diplomirala je španjolski i hrvatski jezik i književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Na University of North Carolina at Chapel Hill obranila je magisterij, a za uspješnost na studiju dodijeljena joj je i dekanova nagrada za najboljeg studenta (2001-2003). Doktorirala je na Odsjeku za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta tezom pod naslovom Europska unija u Hrvatskoj: društvena percepcija iz perspektive postkolonijalne teorije (2011). U sklopu istraživanja percepcije Europske unije u Hrvatskoj, sudjelovala je i na dvama međunarodnim znanstvenim projektima: na projektu COST Action IS0803 pod naslovom Remaking eastern borders of Europe: A network exploring social, moral and material relocations of Europe’s eastern peripheries (2009.-2013.), te na regionalnom projektu pod naslovom Negotiating Europe(anness): Austria, Slovenia and the Western Balkans in the process of EU-enlargement (2009.-2010.). Članica je hrvatskog tima unutar projekta Closing the Gap Between Formal and Informal Institutions In the Balkans (INFORM), Obzor 2020 (2016.–2019.). Projekt INFORM predstavlja sveobuhvatnu studiju o neformalnim institucijskim praksama, kao i o interakciji između formalnih i neformalnih institucija na Zapadnom Balkanu, kako na političkom i ekonomskom polju, tako i u svakodnevnom životu. Rezultat ovog projekta omogućit će znanje potrebno za stvaranje institucionalne usklađenosti između EU i zemalja Zapadnog Balkana.
dr. sc. Sanja Potkonjak
Sanja Potkonjak rođena je 14. lipnja 1972. u Zagrebu. Diplomirala je etnologiju i arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirala je rodne studije na Central European University u Budimpešti 2002. godine, te doktorirala u polju etnologije i antropologije 2010. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Zagrebu. Od 2003. godine zaposlena je na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju. Bila je članica konzorcija Erasmus Intenzivnog programa u periodu 2013./2014. i održavala predavanja u ljetnim doktorskim školama: Translocal methodologies in gender studies – Women ways of knowing (University of Eastern Finland, Joensu); Translocal and intersectional methodlogies in gender studies (University of Latvia, Riga). Članica je akademskog savjeta i predavač mreže doktorskih studija Transformations of European Societies, Ludwig-Maximilians University, Munich od 2016. godine te zamjenica voditeljice poslijediplomskog doktorskog studija etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2014. godine. Bila je članica uredništava znanstvenih časopisa Studia ethnologica Croatica (2007-2015) i Etnološka tribina (2008-2012) te glavna urednica Etnološke tribine u razdoblju od 2012-2015. Članica je međunarodnog uredništva edicije Etnoantropološki problemi – e monografije te suosnivačica i članica uredništva h/e/d-biblioteke Hrvatskog etnološkog društva. Znanstveno se usavršavala kroz stipendiju Curriculum Resource Center, CEU, Budimpešta te na University of California, Berkeley.
Romana Pozniak, doktorandica
Rođena je u Dubrovniku 1989. godine. Diplomirala je etnologiju i antropologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2015). Tijekom studija sudjelovala je na raznim stručnim radionicama i konferencijama vezanima uz pitanje etičnosti, vizualne antropologije, migracija i izbjeglištva. Početkom 2017. upisuje poslijediplomski studij etnologije i kulturne antropologije na istom fakultetu. Završila je program neformalnog obrazovanja Mirovni studiji (2013/2014), a u Centru za mirovne studije (CMS) volontirala je od 2013. do 2015. godine. U svom je angažmanu s migrantima/izbjeglicama kombinirala iskustvo aktivizma sa znanstvenim pristupom, analizirajući narative tražitelja azila u skladu s teorijskim postavkama biopolitike, a diplomirala je na temu Konstrukcija tijela tražitelja azila – biopolitičko stanje izbjegličkog Drugog. Znanstveni interes pronalazi u političkoj antropologiji, antropologiji tijela, ekonomskoj antropologiji te području ljudskih prava i interkulturalizma. U suradnji s Centrom za kulturu Trešnjevka (CEKATE) sudjelovala je na Gruntwig projektu; 2Wars Europe (2013–2014), a u suradnji s CMS-om i FadeIn-om provela je istraživanje na projektu Kvalitetni koraci za integraciju izbjeglica (2014) zalažući se za ekonomsku emancipaciju i socijalno uključivanje. Nastavlja podržavati socijalno poduzetništvo i emancipaciju izbjeglica suosnivanjem socijalne zadruge Okus doma. Održala je nekoliko predavanja na temu izbjeglištva, neregularnih migracija te vezanih sigurnosnih i humanitarnih aspekata politike azila u suradnji s CEKATE-om, Institutom za etnologiju i folkloristiku (IEF) i CMS-om. U razdoblju od 2015. do 2016. godine radila je kao koordinatorica na programu zaštite ranjivih skupina (Roda i UNICEF) u Zimskom prihvatno-tranzitnom centru za izbjeglice u Slavonskom Brodu. Od srpnja 2018. radi u Institutu za etnologiju i folkloristiku kao doktorandica.
dr. sc. Ines Prica
Od 2002-2006 voditeljica je projekta Etnografija svjetovne tranzicije: predlošci i otkloni te programa Kulture u tranziciji: hibridnost, reprezentacije, životne prakse (MZOS). Od 2007-2013 voditeljica je projekta Postsocijalizam i kulturni subjekt: hibridne prakse kulturnog posredovanja. Od 2010-2011 sudjelovala je na međunarodnom projektu ASO (Austrian Science and Research Liaison Office Ljubljana) Negotiating Europe(aness): Austria, Slovenia and the Western Balkan in the process of EU-enlargement. Članica je hrvatskog tima unutar projekta Closing the Gap Between Formal and Informal Institutions In the Balkans (INFORM), Obzor 2020 (2016. – 2019.). Projekt INFORM predstavlja sveobuhvatnu studiju o neformalnim institucijskim praksama, kao i o interakciji između formalnih i neformalnih institucija na Zapadnom Balkanu, kako na političkom i ekonomskom polju, tako i u svakodnevnom životu. Rezultat ovog projekta omogućit će znanje potrebno za stvaranje institucionalne usklađenosti između EU i zemalja Zapadnog Balkana. Suorganizirala je brojne regionalne i međunarodne konferencije, između ostalog i najveći društvenohumanistički skup održan u Hrvatskoj, 15. konferenciju Performance Studies International, “Misfiring, Misfitting, Misreading” (2009. Zagreb). Redovito je sudjelovala u nastavi doktorskog studija etnologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s kolegijima “Postmoderna antropologija i teorije etnografskog pisanja”, “Socijalni status antropološke teorije” i “Antropologija popularnih kultura”.
dr. sc. Tea Škokić
Diplomirala je etnologiju i komparativnu književnost 1995. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te na istom fakultetu magistrirala i doktorirala na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju. Od 1996. godine zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku, danas kao viša znanstvena suradnica. Kao vanjska suradnica bila je uključena u preddiplomski i diplomski studij etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu s kolegijem Antropologija seksualnosti, dok na doktorskom studiju od 2008. do danas drži kolegij Žene (o)na Balkanu. Teme kojima se bavi su rodna i feministička antropologija, antropologija seksualnosti i kultura rada. Članica je Hrvatskog etnološkog društva, a u dva mandata (2009, 2010) bila je umjetnička savjetnica za komplementarne djelatnosti Hrvatskog audiovizualnog centra. Članica je hrvatskog tima unutar projekta Closing the Gap Between Formal and Informal Institutions In the Balkans (INFORM), Obzor 2020 (2016. – 2019.). Objavila je dvije autorske knjige Ljubavni kod. Ljubav i seksualnost između tradicije i znanosti (2011) te Polutani dugog trajanja. Balkanistički diskursi (2014) zajedno s Andreom Matoševićem. Suuredila je zbornike Između roda i naroda. Etnološke i folklorističke studije (2004), Split i drugi. Kulturnoantropološki i kulturnostudijski prilozi (2007), Horror, porno, ennui. Kulturne prakse postsocijalizma (2011) te Stranputice humanistike (2017).
dr. sc. Mislav Žitko
Diplomirao dvopredmetni studij filozofije i hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s diplomskim radom iz historijske epistemologije znanosti na temu neoklasične ekonomike. Od 2013. zaposlen kao asistent na Odsjeku za filozofiju. Doktorirao na poslijediplomskom doktorskom studiju filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom "Epistemološka analiza izgradnje i funkcije modela u ekonomskim znanostima". Znanstveni interesi i područje istraživanja: socijalna epistemologija, epistemologija znanosti, politička ekonomija i politika obrazovanja. Jedan je od osnivača Centra za radničke studije u Zagrebu. Suuredio je zbornike Aspekti praxisa. Refleksije uz 50. obljetnicu (2015, s Borislavom Mikulićem) i Inačice materijalizma (2017, s Borislavom Mikulićem) te je autor i koautor niza članaka u znanstvenim časopisima i znanstvenim zbornicima.